December 2019

Građani u Crnoj Gori su sve više upoznati sa mogućnostima primjene medijacije i prednostima koje donosi taj način rješavanja sporova, a od iduće godine, nakon usvajanja Zakona o alternativnom rješavanju sporova, biće potrebno kadrovsko jačanje Centra za posredovanje.

To je saopšteno na okruglom stolu „Posredovanje u Crnoj Gori – rezultati, izazovi i nova legislativa”, koji je je organizovao Evropski pokret u Crnoj Gori, a koji je završni događaj u okviru projekta “Da pravedno riješimo” koji se realizuje u partnerstvu sa Ministarstvom pravde.

Direktorica Centra za posredovanje, Marina Lutovac, podsjetila je da se zadnjih godina krenulo sa sveobuhvatnom reformom u oblasti alternativnog rješavanja sporova.

„Vlada je prepoznala značaj i koristi od primjene mirnog rješavanja sporova i samim tim donijela srednjoročni program rada Vlade u kojem je jedan od glavnih ciljeva unapređenje pristupa pravdi kroz razvijanje alternativnih rješavanja sporova“, navela je Lutovac.

Prema njenim riječima, jedan od glavnih ciljeva je povećanje informisanosti građana o alternativnom načinu rješavanja sporova, navodeći da su sva dosadašnja sprovedena istraživanja ukazivala na to da građani nisu dovoljno upoznati sa tim načinom. Lutovac je kazala da je više od 150 predmeta upućeno Centru za posredovanje, navodeći da do sada imaju oko 2,4 hiljade predmeta, a da broj uspješno riješenih predmeta premašuje 150 odsto.

„Znatno je povećan broj predloga koji se upućuju Centru prije pokretanja sudskog postupka. U ovoj godini smo ih imali oko 300. To je jedan od pokazatelja da su naši građani sve više upoznati sa mogućnosti primjene medijacije, sa koristima koje medijacija njima donosi. Naša očekivanja za iduću godinu, kad je u pitanu statistika su veoma velika“, istakla je Lutovac.

Ona je kazala, kad je u pitanju Osnovni sud u Podgorici, u ovoj sedmici i prošloj sedmici Centar je riješio oko 400 predmeta.

„I danas imamo oko 100 medijacija. U svakonevnoj smo komunikaciji sa sudijama i podstičemo jedni druge. Sve to ukazuje da medijacija ima veliku šansu i da su naredne godine prilika da se zaista nešto uradi kada je u pitanju alternativno rješavanje sporova u Crnoj Gori“, smatra Lutovac.

Ona je pojasnila da medijacija nije suprotstavljen postupak sudskom postupku.

„Mi smo, sa jedne strane, kao pomoć pravosuđu, a sa druge strane, omogućavamo i pružamo građanima priliku da oni odluče da li će riješiti svoj spor mirnim putem ili će riješiti pred sudom“, dodala je Lutovac.

Ona je, govoreći o problemima sa kojima se Centar suočava, kazala da su problemi isti kao i kod drugih država.

„Sada svaka država pokušava da iznađe način kako da motiviše i advokaturu.Ono što smo primjetili da je u ovoj godini znatno veći broj advokata koji prihvataju medijaciju. Svakodnevno u Centru imamo advokate koji su riješili veliki broj predmeta u postupku medijacije“, rekla je Lutovac.

Ona je ukazala da je postojao i određeni problem u plaćanju nagrada i naknada medijatorima.

„Do prošle godine medijatori su u 99 odsto slučajeva radili besplatno. Sada se situacija značajno promijenila, donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama zakona o posredovanju u martu ove godine, porodične medijacije su besplatne za stranke, države u kojima je država bila tužena, krivična medijacija je bila besplatna, tako da je to jedan od posticajnih mehanizama koje država pruža da bi se unaprijedila primjena medijacije u Crnoj Gori“, kazala je Lutovac, dodajući da donošenjem novog zakona neće više koristiti pojam posredovanje, već medijacija.

„Trenutno imamo oko 100 medijatora. U ovoj godini smo imali obuke, tako da smo obučili novh 36 medijatora. Za očekivati je da će iduće godine, sa donošenjem novog zakona, pred Centrom veliki izazovi, da ćemo imati veliki broj predmeta koji će biti upućivani samo na prvi sastanak sa medijatorom, a onda će dalje od medijatora i stranaka zavisiti da li će se medijacija prihvatiti ili ne“, navela je Lutovac.

Ona je ocijenila da je stručno kadrovsko pojačanje potrebno Centru za posredovanje, najavljujući da se u idućoj godini oplanira poziv za nove medijatore iz gradova van Podgorice.

Direktor Direktorata za građansko zakonodavstvo i nadzor, Ministarstvo pravde, Ibrahim Smailović, kazao je da Zakon o alternativnom rješavanju sporova uređuje alternativno rješavanje sporova u građansko-pravnim odnosima, medijacijom, ranom neutralnom ocjenom.

„Medijacija je isto što i posredovnje u važećem zakonu. Rana neutralna ocjena je nova metoda alternativnog rješavanje sporova. Nije uobičajena na području evropsko-kontinentalnom području. Više je svojstvena anglosaksonksom pravnom području“, rekao je Smailović.

On je pojasnio da se zakon ne odnosi na rješavanje sporova pred arbitrom, niti na rješavanje sporova za koje je predviđena isključiva nadležnost suda.

„Alternativni način rješavanja sporova će se sprovoditi samo ukoliko stranke to isključivo žele, ni na koji drugi način“, istakao je Smailović.

On je pojasnio da rješavanje spora u postupku medijacije počinje od trenutka potpisivanja sporazuma o sprovođenju postupka medijacije.

„Prvi sastanak sa medijatorom je nešto što nije sama medijacija, već medijator na tom prvom sastanku strankama objašnjava benefite medijacije i izda im potvrdu učešća na prvom sastanku. Tek ukoliko tada prihvate stranke da se sprovede postupak medijacije, tek će tada zaključiti sporazum i ući u postupak medijacije“, rekao je Smailović, pojašnjavajući da strane mogu da odustanu od medijacije i u toku postupka.

Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici, Željka Jovović, kazala je da su sudije potpuno opredijeljene ka posredovanju., navodeći da u sudu imaju vrlo uspješnu saradnju sa Centrom za posredovanje.

Ona je kazala da su imali nekoliko stotina predmeta u kojima tuženi nisu prihvatili medijaciju i da sada vide da su pogriješili.

„Ono što jebitno za medijaciju i što je stavlja ispred sudskog postupka je da je pravda vrlo brza, efikasna, da obezbijeđuje se tajnost postupka, za razliku od suda. Postupak pred sudom je strogo formalan, u posredovanju je neformalan i pravila postupka određuju same stranke, uz poredništvo medijatora“, pojasnila je Jovović.

Ona je kazala da je 427 predmeta u prošloj godini upućeno prema Centru za medijaciju.

„U ovoj godini na današnji dan imamo 1.100. Prije dana medijacije, to je bilo oko 600 predmeta“, navela je Jovović.

Advokatica i članica Advokatske komore Crne Gore, Olja Mihailović ocijenila je da je značaj advokature kao profesije u procesu posredovanja nesporan.

„Advokat je taj sa kojim sve počinje i završava. Teško je da može da se sprovede medijacija bez aktivnog učešća advokata. Advokatska profesija pruža najbolju platformu za sve vidove poredovanja“, rekla je Mihailović.

Ona ne smatra da su advokati ograničavajući problematičan faktor za realizaciju postupka posredovanja.

„Prednosti za advokate kad je u pitanjuu posredovanje su višestruke. Prije svega to je unapređenje advokatske prakse, moderna advokatura zahtjeva razvijanje takvih vještina, i određena znanja koja ne podrazumijevaju tradicionalna koja smo stekli na pranim fakultetima“, navela je Mihailović.

Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Momčilo Radulović, je predstaljajujući analizu Pregled medijskih objava o Centru za posredovanje kazao da je analiziran period od 1. aprila do 30. juna ove godine i od 5. septembra do 5. decembra ove godine.

On je pojasnio da su analizom uključeni svi crnogorski mediji (štampani, portali i televizije), a da analizom nisu obuhvaćeni promotivni sadržaji.

„Ukupan broj objava od 1. aprila do 30. juna je 30. Radni sporovi, sporovi države za zaposlenima su bili predominantni, 18 objava, Centar za posredovanje i značaj medijacije kao tema su bili u osam slučajeva, Centar za posredovanje i Zakon o alternativnom rješavanju sporova se pojavio u dva medijska izvještaja i Centar za posredovanje – poziv za obuku za medijatore u dva izvještaja“, naveo je Radulović.

On je kazao da je ton medijskih izvještaja u najvećem broju slučajeva neutralan, a u 33 odsto slučajeva pozitivan.

„Štampani mediji imaju 11 objava, 19 je bilo u elektronskim medijima., dnevne novine 11, televizija dvije objave i veb portali 17 objava. Najviše je izvještavala Pobjeda – šest objava, Dnevne novine tri, Portal analitika dvije i Cafe Del Montenegro i Fos media i Volim Podgoricu po dva, a ostali po jedan“, rekao je Radulović.

Govoreći o objavama od 5. septembra do 5. decembra, Radulović je rekao da su se one najviše ticale sedmice medijacije.

„21 medijska objava vezana za sedmicu medijacije. Za Centar za posredovanje – Prijedlog zakona o alternativnom rješavanju sporova 12 i Centar za posredovanje – sporazumni razvod braka tri.“, kazao je Radulović.

On je rekao da su štampani mediji imali dvije objave, a elektronski 35.

„Vidimo da je ova tema najbolje zastupljena na veb portalima. U 84 odsto slučajeva je zastupljena na portalima, a zabrinjavajuće je da dnevne novine nisu bile naklonjene toj temi. Najviše je u tom periodu izvješavala Antena M pet objava, četiri objave Cafe Del Montenego četiri, RTCG četiri objave, Kodex četiri objave, Portal analitika tri“, naveo je Radulović.

On je kazao da je jedna od preporuka analize da se za novinare napravi seminar na kojem bi se upoznali sa suštinom medijacije.

„U člancima je primjetno da novinari nisu ulazili duboko u samu suštinu i pitanja posredovanja i u to što su prednosti medijacije“, dodao je Radulović.

Medijacija (latinska riječ koja se prevodi kao posredovanje) je metoda za konstruktivno i dobrovoljno rješavanje ili izbjegavanje sukoba ili spora.

Stranke u mirenju –medijanti- žele uz pomoć treće, nepristrasne osobe (medijatora) da postignu prihvatljiv sporazum koji je u skladu sa njihovim potrebama i interesima.

Medijacija, koja je postupak a ne institucija razvila se iz prakse izvansudskih rješavanja sporova, a uključuje sposobnosti komunukologije i psihologije.

Glavni cilj medijacije je promjena sukoba, po mogućnosti uz uzajamnu razmjenu pogleda na sukob i obavezujući dogovor koji se odnosi na budućnost.

O tome kakva je situacija u Crnoj Gori, koji su sporovi najaktuelniji, da li je medijacija uspjela da zaživi kod nas, koliko joj građani ukazuju povjerenje razgovaramo sa Marinom Lutovac, direktoricom Centra za posredovanje u Podgorici.

Antena M: Na koji način se pokreće medijacija i ko može da zatraži vašu pomoć?

Lutovac: Prvo bih čitaocima Portala Antena M približila pojam medijacije. To je neformalan postupak, koji ipak ima svoju strukturu, u kome dvije strane uz pomoć treće odnosno medijatora pokušavaju da riješe svoj spor, i ukoliko dođu do rješenja zadovoljna je i jedna i druga strana.

Ono što je značajno za medijaciju je da nema ni pobijeđenih ni poraženih. Ukoliko dođe po poravnanja stranke su zadovoljne takvim rješenjem.

Što se tiče medijacije postoji određeni broj principa – načela kojih se pridržavamo svi.

I ono što je najznačajnije je načelo dobrovoljnosti, jer niko ne može biti natjeran da prihvati postupak posredovanja, odnosno medijacije. Čak i kada Sud uputi, ipak na kraju stranka je ta koja odlučuje da li će prihvatiti medijaciju ili ne.

Stranka, ako odluči, može da odustane u bilo kojoj fazi medijacije. Vrlo značajno je i načelo povjerljivosti- sve ono što bude iznijeto u postupku posredovanja, ne može se koristiti u sudskom postupku, osim u slučaju da se stranke prije pokretanja postupka sporazumno dogovore da se određeni dokazi i informacije mogu koristiti u sudskom postupku.

Diskrecija je maksimalno zagarantovana. Postoji još niz načela, međutim, ova dva su naznačajnija.

Medijaciju sprovode medijatori koji su fakultetski obrazovani građani sa najmanje pet godina radnog iskustva. Oni prolaze obavezan program bazične obuke, shodno pravilniku o programu obuke koji donosi Ministarstvo pravde.

Tek tada oni stiču pravo da apliciraju za licencu. Licencu za bavljenje posredovanjem, odnosno medijacijom izdaje Ministarstvo pravde, odnosno ministar pravde i samim tim postoji obaveza medijatora da se kontinuirano edukuju, da bi nakon pet godina koliko traje licenca mogli da zatraže produženje licence, ukoliko za to postoji potreba Centra za posredovanje.

Termin posredovanje od skoro je zamijenjen terminom medijacija, a Ministarstvo pravde je u saradnji sa Centrom za posredovanje i drugim relevantnim aktima pripremilo prijedlog zakona o alternativnom rješavanju sporova kojim će se umjesto posredovanja koristiti termin medijacija.

Nakon skupštinskog izglasavanja Centar će se transformisati u Centar za alternativno rješavanje sporova, koji planira razvijanje nove metode alternativnih sporova a to je ”Rana neutralna ocjena spora”.

Metoda koja je zaživjela na samo kod nas već i u Evropi i Americi.

Jedan od ciljeva ovog Centra jeste i podizanje nivoa informisanosti građana.

Antena M: Centar za posredovanje postoji od 2008. Koliko medijatora radi sa strankama, i da li su vaše usluge besplatne?

Lutovac: Postoje dva načina nam se obrate gradjani: prvi je da nam Sud uputi stranke, koje su podnijele tužbu, odnosno pokrenule sudski postupak, i drugi da se građani direktno obrate Centru za posredovanje prije pokretanja sudskog postupka.

Na našem sajtu nalazi se jedan obrazac prijedloga za pokretanje postupka-posredovanja.

Stranke ni u kom slučaju nijesu obavezne da prihvate medijaciju ukoliko nijesu raspoložene za to.

Međutim, ono što je dobro je da posjete Centar, da stupe u kontakt sa medijatorom koji će im objasniti prednosti medijacije, koja je jeftiniji i brži postupak, što ne treba shvatiti da smo na suprotnoj strani Suda.

Mi smo samo dopuna sudskom postupku i dobro je da naši građani imaju mogućnost izbora.

Sve više građana odlučuje da svoje sporove riješi mirnim putem. Ipak, nijesmo zadovoljni tom statistikom, to definitivno mora biti bolje.

Medijatori imaju pravo na nagradu za svoj rad i naknadu troškova. Vlada je svojom Uredbom regulisala iznos koji pripada medijatorima.

Zakom propisuje da stranke troškove pokrivaju po pola. Kod nas sve se zasniva na sporazumu i postoji opcija da obavezu plaćanja preuzme jedna od stranaka.

Izmjenama Zakona o posredovanju od marta 2019. uvedena je besplatna medijacija u porodičnim predmetima. Naknade medijatorima isplaćuju se iz budžeta države.

Za aktivnosti medijatora u krivičnim djelima maloljetnika država pokriva troškove, a država pokriva i nagrade medijatorima u slučaju kada je jedna od strana u sporu država.

Novim zakonom predvidjeno je da besplatna medijacija bude u slučaju kad je jedna od stranaka lokalna samouprava.

Kad je riječ o porodičnoj medijaciji nagrada je 11 % od bruto prosječne zarade, ukoliko se postigne sporazum.

Ukoliko se ne postigne sporazum ona je 8 %.

Porodične medijacije su veoma složene, zahtjevne, međutim, nije bitno ni vrijeme trajanja.

Mi smo zakonom ograničeni, i trudimo se da u roku od sedam do deset dana od prijema tužbe okončamo predmet.

Porodične medijacije su sporovi koji su opterećeni veoma teškim emocijama.

Susrećete se teškim ljudskim sudbinama. Posebno su stresni momenti je zaštita dječijih interesa.

Naknada zaista nije velika. Ukoliko postignete sporazum iznos od 78 eura plaća država. U privrednim sporovima ukoliko se postigne sporazum, naknada je 55 eura koja uplaćuju oba pravna lica.

U Centru za posredovanje zaposleno je pet medijatora. Pored toga imamo i 70 medijatora u građanskim sporovima koji nijesu zaposleni u Centru već aktivno sarađuju iz svih gradova Crne Gore gdje postoje osnovni sudovi.

Važno je napomeniti da je izmijenjen je i sudski poslovnik, tako da sudovi imaju obavezu da poslije radnog vremena obezbijede prostoriju i tehničku podršku medijatorima.

Antena M: Koji su sporovi najaktuelniji, najtraženiji i koje najbrže rješavate?

Lutovac: Što se tiče porodičnih sporova oni su aktuelni u našem Centru od 2008.Razvodi brakova čine veliki broj predmeta u Centru za posredovanje.

Aktuelni su i predmeti oko uređena ličnih odnosa djeteta sa drugim roditeljem i bližim srodnicima, pitanja alimentacije, diobe bračne imovine.

Takođe, veliki je broj radnih sporova u kojima je tužena država i lokalna samouprava. Od naredne godine Centar za posredovanje planira uz podršku Evropske banke da pokrene projekat razvijanja privredne medijacije u Crnoj Gori.

Antena M: Kod porodičnih medijacija jedan od bitnih faktora je i empatija medijatora. Koliko vam iskustvo pomaže da se lakše nosite sa emocijama?

Lutovac: Empatija je veoma bitna. Medijator koji nije empatičan, ne može biti medijator.

Normalno je očekivati da vi saosjećate i razumijete tu osobu. Iskustvo omogućava da se na lakši način nosimo sa emocijama.
Medijacije koje ponekad traju i do dva sata zaista mogu da budu naporne, i strankama i medijatorima. Ali, ukoliko se postigne dogovor i dodje se do poravnanja svi osjete satisfakciju.

Medijator mora da raspolaže komunikacijskim vještinama, kako bi uspostavio dobru komunikaciju koja je bitna za njihov međusobni odnos.

Nama u Centru bitno je da stranke sjede jedna do druge i otvoreno govore o problemima koje žele da riješe.Medijator je tu da podstakne komunikaciju, ali ne i da rješava njihove probleme.

Antene M: Jedna od novina u Centru je primjena medijacije u osnovnim školama. Koliko je efikasna protiv vršnjačkog nasilja?

Lutovac: To je projekat kojim se bavimo od ove godine. Program smo prethodno akreditovali kod Zavoda za školstvo, potpisali Memorandum u saradnji sa Ministartvom prosvjete.

Organizovali smo obuku za nastavnike i pshiloško pedagoške službe iz četiri osnovne škole: dvije u Podgorici, jednu u Plavu i jednu u Beranama, sa ciljem smanjenja vršnjačkog nasilja.

Ovo je jedan od dodatnih načina da se smanji vršnjačko nasilje. Planiramo i obuku nastavnog kadra za ostale škole u Crnoj Gori.

Centar je pored brojnih aktivnosti, organizovao u avgustu mjesecu okrugli sto na temu školske medijacije sa gostima iz Srbije i Hrvatske koji su prezentovali svoja iskustva.

Predstavnici ovdašnjih škola vrlo su zainteresovani za medijacijsku obuku nastavnog kadra koji bi pomogao u rješavanju nasilja u školama.

Antena M: U praksi imate mnogo sporova koji su riješeni na obostrano zadovoljstvo.Koje iskustvo nećete nikada zaboraviti?

Lutovac: Kakvi smo mi ljudi, mi se više sjećamo ružnih nego lijepih stvari.

Skoro sam imala jedan razvod braka gdje mi je bilo vrlo simpatično, ali i prvi put sam tada vidjela dvije stranke koje su došle nasmijane. Imaju maloljetnu djecu, i gledajući njih očekivala sam da će se pomiriti.

Međutim, bili su srećni zbog razvoda, jer su tvrdili da bolje sada funkcionišu nego dok su bili u braku.

Naš posao nije da vršimo bilo kakav pritisak da se stranke pomire. Naša obaveza je da pitamo da li su se okolnosti promijenile od momenta podnošenja tužbe do prvog sastanka.

Često naši građani smatraju da je naša uloga da mirimo, ali to je pogrešno, naš posao je posredovanje između njih jer finalno rješenje problema isključivo zavisi od njih, od nas, svakako ne.

Edukovali smo devet trenera za medijaciju i obavili dvije bazične obuke, na šta sam posebno ponosna, jer smo do sada koristili usluge trenera sa strane.

Koliko je medijacija od velike pomoći posebno ljudima koji imaju djecu prikazaću kroz sljedeći primjer.

Kolega iz Hrvatske tokom jednog razvoda braka pitao je bračne partnere da li vole svoje dijete?

Odgovor je bio potvrdan.

Sljedeće pitanje medijatora glasilo je ”Da li sudija voli vaše dijete”? Odgovor je bio negativan.

Završno pitanje medijatora upućeno bračnim partnerima ”Zašto vaše dijete dajete u ruke nekome ko ga ne voli”?

Poenta je da stranke, koje su u procesu medijacije zajedničkim snagama donesu odluku koja je najbolja za njihovo dijete.

Balans i ravnoteža tokom komunikacije jedna je od bitnijih stavki, jer dominacija jednog od partnera ne pomaže rješavanju problema.

Postoje i oni lošiji primjeri. Veoma je bitno da i medijatori imaju svoje supervizore. Posebno kada završite medijaciju koja je bila komplikovana, sa porodičnim problemima obojena teškim emocijama.

Imala sam tešku situacija kada me stranka tokom razvoda braka vukla u svoj krug, iz koga sam vrlo teško mogla da izađem.

Bila je uporna, tako da sam i pored velikog iskustva nakon sat i 40 minuta medijacije ušla u vrzino kolo i nijesam se osjećala dobro.

U takvim situacijama medijatoru je neophodna je pomoć supervizora,kako bi ste provjerili da li je sve dobro urađeno.

Razgovarala Ana Ašanin

U cilju obezbjeđenja preduslova za primjenu novog metoda alternativnog rješavanja sporova – rane neutralne ocjene spora, shodno Predlogu Zakona o alternativnom rješavanju sporova čije usvajanje od strane Skupštine se očekuju u narednom periodu Centar za posredovanje Crne Gore je u saradnji sa britanskom organizacijom, Centrom za efikasno rješavanje sporova (CEDR) i uz podršku Ministarstva pravde, organizovao jednodnevni seminar za obuku 8 budućih ranih neutralnih evaluatora spora.

Na pomenutoj obuci obrađene su, pored ostalog, i sledeće teme: različite uloge evaluatora, model od pet koraka za ranu neutralnu ocjenu spora, pripremna faza, komunikacijske vještine i izrada i prezentacija ocjene spora.

Treneri na obuci su bili eksperti Centra za efikasno rješavanje sporova:
Dr. Andrzej Grossman, Glavni konsultant i medijator u Centru za efikasno rješavanje sporova u Londonu
Stephen Bate, ovlašćeni arbitar F.C.I Arb., akreditovani medijator i advokat

Centar za posredovanje Crne Gore je, u cilju unapređenja stručnosti rada posrednika u građanskim sporovima, a u saradnji sa britanskom renomiranog organizacijom, Centrom za efikasno rješavanje sporova (CEDR), i uz podršku Ministarstva pravde, organizovao jednodnevnu naprednu obuku za 25 posrednika u građanskim sporovima na temu vještina posrednika u vođenju pojedinih faza postupka, posebno faze istraživanja i faze pregovoranja.

Na pomenutoj obuci obrađene su, pored ostalog, i sledeće teme: uvodno izlaganje posrednika, vještine aktivnog slušanja, reflektovanje i parafraziranje, reframing (preoblikovanje), neverbalna komunikacija, rad sa emocijama, priprema/utvrđivanje ponuda i pregovaranje, suočavanje sa očiglednim zastojem i zaključenje sporazuma.

Treneri na obuci su bili eksperti Centra za efikasno rješavanje sporova:
Dr. Andrzej Grossman, Glavni konsultant i medijator u Centru za efikasno rješavanje sporova u Londonu
Stephen Bate, ovlašćeni arbitar F.C.I Arb., akreditovani medijator i advokat

Primjena i razvoj školske medijacije u školama u Crnoj Gori je efikasan instrument za prevenciju vršnjačkog nasilja, a djeca na taj način poboljšavaju empatiju i međusobnu komunikaciju.

To je poručno na okruglom stolu „Školska medijacija“, koju je organizovao Centar za posredovanje Crne Gore, kao jednu od aktivnosti kojima se obilježava Nedjelja medijacije.

Izvršna direktorica Centra za posredovanje Crne Gore, Marina Lutovac, istakla je da je neophodno upoznati društvo, još od najmlađih generacija, sa prednostima mirnog rješavanja sporova.

“Veoma je bitno da promovišemo mirni način rješavanja sporova, da upoznajemo društvo već od školskog uzrasta, a da djeci usadimo ideju o medijaciji i mogućnostima mirnog rješavanja sporova, što se podudara sa naporima Ministarstva prosvjete u cilju smanjenja vršnjačkog nasilja“, istakla je Lutovac.

Ona je ocijenila da bi razvoj i primjena školske medijacije u Crnoj Gori bila efikasan način  prevencije vršnjačkog nasilja.

“U narednoj godini ćemo širiti ovaj program, uključićemo još neke osnovne i eventualno srednje škole. Medijacija je veoma human postupak koji je ekonomičniji i brži, a strane vrše kontrolu i donose odluku o tome kako će riješiti spor“, navela je Lutovac.

Ona je kazala da je Vlada započela opštu reformu kada su u pitanju alternativni načini rješavanja sporova i donijela Srednjoročni program rada Vlade 2018-2020, kao i strateški dokument Program rada alternatinih načina rješavanja sporova.

“Mi smo, kao jedan vid prevencije, u okviru Programa razvoja alternativnih načina rješavanja sporova predvidjeli razvijanje školske medijacije. Centar za posredovanje je, u saradnji sa četiri osnovne škole, sproveo obuke o školskoj medijaciji – dvije u Podgorici, jednu u Beranama i jednu u Plavu“, pojasnila je Lutovac.

Zamjenica Zaštitnika ljudska prava i sloboda, Snežana Mijušković, pojasnila je da ta institucija podražava projekte koji pomažu djeci da se bolje snađu u današnjem vremenu koje, kako je rekla, nameće puno izazova.

“Mnoga istraživanja ukazuju na činjenicu da djeca nemaju povjerenja ili ne znaju kome bi se mogli obratiti u situacijama kada imaju određene probleme. Neka od istraživanja pokazuju da najčešće potraže odgovor putem društvenih mreža, interneta, a manji je broj onih koji se obraćaju roditeljima ili stručnjacima, sa kojima svakodnevno dolaze u kontakt“, navela je Mijušković.

Ona je kazala da je neophodno jačati sposobnosti djece, da znaju kome, kad i kako mogu da se obrate, kada imaju problem.

“Škola, kao okruženje koje je najbliže djeci i gdje bi trebalo da se osjećaju najsigurnije, upravo su mjesta koja moraju jačati svoje službe.Godinama ukazujemo na činjenicu da u školama nema dovoljan broj psihologa, pedagoga, socijalnih radnika. Radeći mnoga istraživanja došli smo do rezultata da u pojedinim gradovima ne postoje profili tih zanimanja“, navela je Mijušković.

Ona je poručila da je neophodno angažovati veći broj stručnjaka u školama jer su, kako je rekla, izazovi svakog dana sve veći.

“Treba da budemo svjesni da su se okolnosti življenja promijenile i da roditelji nisu u mogućnosti da daju sve odgovore, da i njima treba velika podrška. Nedostaje nam da podrška bude namijenjena objema stranama u sporu“, ocijenila je Mijušković.

Medijaciju ne treba vezivati, kako je istakla, samo za nasilje, jer postoji mnogo situacija među djecom, nastavnicima i roditeljima koje se mogu rješavati kroz medijaciju.

Savjetnica u Ministarstvu prosvjete, Branka Kankaraš, pojasnila je da je kroz različite projekte implementirana školska medijacija i sprovodena edukacija učenika i roditelja, ali da su sistemske obuke, kako je saopštila, realizovane tek nakon saradnje sa Centrom za posredovanje.

“Poslije potpisivanja Memoranduma o saradnji Ministarstva prosvjete i Centra za posredovanje, počeli smo mnogo ozbiljnije i sistemski da se bavimo ovom temom. Prvi put se, sa državnog nivoa, iz državnog budžeta, finansiraju obuke nastavnika, razvija se izgradnja školskih timova i unapređenje situacije, što je veliki uspjeh“, ocijenila je Kankaraš.

Ona je kazala da je taj resor uvidio značaj školske medijacije u koju, kako je istakla, moraju biti uključeni učenici, kao i svi nastavnici.

“Zato smo organizovali obuke za nastavnike svih struka. Kada nastavnici prođu obuku, oni obučavaju učenike i u školama se formiraju medijatorski timovi koji su veoma važni, jer dalje organizuju i primjenjuju medijaciju“, pojasnila je Kankaraš.

Obuke nastavnika o školskoj medijaciji, kako je kazala, akreditovane su na Nacionalnom Savjetu za obrazovanje.

Ona je saopštila da su obuke u Podgorici organizovane u Osnovnim školama „Vuk Karadžić“ i „Štampar Makarije“, u Plavu u OŠ „Hajro Šahmanović i u Beranama u OŠ „Radomir Mitrović“.

“Imali smo ideju da obučimo po deset nastavnika iz svake škole, dakle jednu obuku je prolazila grupa od 20 nastavnika. Obuka traje četiri dana, a posljednjeg dana je organizovan ispit za nastavnike. Napravljen je veoma ozbiljan pristup ovoj temi, a upravo te zahtjevene obuke dovode do rezultata koji nastavnicima daje vještine, da svoje znanje podijele sa drugim nastavnicima i organizuju obuke učenika“, istakla je Kankaraš.

Direktorica Osnovne škole “Vuk Karadžić” u Podgorici, Svetlana Drobnjak, poručila je da je školska medijacija projekat koji bi svi u školama trebalo da podrže.

“Našu djecu u školama moramo prije svega da naučimo dobroj komunikaciji. Cilj školske medijacije, onako kako smo ga mi vidjeli a djeca vrlo uspješno usvajaju, jeste da ih naučimo da, kroz dobru komunikaciju budu posrednici u postupku rješavanja eventualnog sukoba. Ne da budu sudije, već da pokažu učenicima put kojim sami treba da krenu, da bi riješili eventualni spor“, rekla je Drobnjak.

O uspještnosti implementacije školske medijacije u toj školi, kako je kazala, svjedoči interesovanje drugih učenika da prođu obuku.

“Nevejerovatno je koliko djeca, kroz tu obuku, promijene viđenje problema i svoje viđenje rješenja za dati problem. Kroz školsku medijaciju učićemo i relaciju nastavnik-učenik i relaciju nastavnik-nastavnik i svi ćemo dovesti sebe do nivoa, da posrednički, onog drugog uputimo na to kako da sam bude bolji, pa da izbjegnemo sukobe“, istakla je Drobnjak.

Psihološkinja u Osnovnoj školi „Štampar Makarije“ i koordinatorka tima za školsku medijaciju, Dušica Dubljević, kazala je da su učenici 6. i 7. razreda te škole, prošli obuku o školskoj medijaciji.

“Kroz medijaciju smo dobili jedan novi instrument koji će nam pomoći u prevenciji vršnjačkog nasilja. Iako znamo da medijacija ne može biti rješenje za nasilje, vrlo je značajna za njegovu prevenciju“, ocijenila je Dubljević.

Ona je kazala da je značaj školske medijacije u učešću učenika, koji su medijatori.

“Često zaboravimo koliki su resurs djeca. Kada je u pitanju vršnjačko nasilje, največi problem je što se ono ne prijavljuje. Upravo uključivanjem učenika medijatora, djeci je olakšano, jer njihovi vršnjaci mnogo bolje razumiju, njihove potrebe i želje, a imaju i mnogo veće povjerenje. Ovo je jedan veliki doprinos i u poboljšanju tolerancije, poštovanja i uvažavanja među djecom“, smatra Dubljević.

Pedagoškinja u Osnovnoj školi  „Ivan Goran Kovačić“ u Hrvatskoj, Tanja Jakovac, ocijenila je da medijacija daje djeci snagu i izuzetnu tehniku da sukob riješe na miran način.

“Djeca već u vrtiću mogu naučiti na koji način i kako riješiti sikob. Djeca rastu i neminovno je da će u školi doći do sukoba. Međutim, vrlo jednostavno usvajaju školsku medijaciju. Razvijaju empatiju, slušalačke tehnike, uče o određenim potrebama i iz kojih pozicija dolazi taj sukob“, istakla je Jakovac.

Govoreći o implementaciji programa medijacije u Hrvatskoj, ona je pojasnila da je uveden i preventivni program vršnjačke medijacije.

“Svaka škola ima neki svoj školski kurikulum. U našoj školi, đaci pohađaju vršnjačku medijaciju od četvrtog razreda, gdje edukaciju prolaze gotovo svi učitelji, roditelji i učenici. Jako je bitno da uvođenje medijacije živi cijela škola“, kazala je Jakovac.

Studenti Pravnog fakulteta o medijaciji uče tek ako upišu Specijalističke studije, a veoma je bitno da svi visokoškolci na tom fakultetu budu upoznati sa medijacijom, kako bi je ubuduće prihvatili kao način rješavanja svog ili spora svoje stranke.

To je ocijenjeno prilikom susreta sa studentima Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore u Centru za posredovanje Crne Gore, u okviru Nedjelje medijacije.

Izvršna direktorica Centra za posredovanje Crne Gore, Marina Lutovac, kazala je da studenti Pravnog fakulteta imaju prilike da se susretnu sa medijacijom jedino ako upišu Specijalističke studije.

„Nama je veoma bitno da se sa medijacijom upoznaju svi studenti Pravnog fakulteta s obzirom da su to buduće sudije, budući advokati, tužioci. To su sve potencijalno buduće naše stranke, koje će zastupati interese svojih stranaka. Tako da nam je veoma bitno da se upoznaju sa idejom medijacije, sa samim institutom medijacije, jer očekujemo da će oni ubuduće biti ti koji će prihvatati medijaciju kao način rješavanja svoga spora ili sporova svoje stranke“, kazala je Lutovac.

Ona je rekla da je sa Pravnim fakultetom na Univerzitetu Donja Gorica dogovoreno potpisivanje Memoranduma o saradnji, „jer nam je zaista bitno da što veći broj studenata bude obuhvaćen našim informativnim sesijama“.

Lutovac je pojasnila da u primjeni medijacije i u broju obraćanja postoji niz problema.

„Nailazimo na neadekvatno prihvatanje medijacije, kao postupka mirnog rješevanja spora od strane advokata. Mada moram reći da se u ovoj godini situacija zaista promijenila i da sve veći broj advokata prihvata medijaciju i da je sve veći broj njih prisutan u Centru za posredovanje. Nas to raduje i daje nadu da će medijacija biti sve uspješnija i prihvatljivija“, istakla je Lutovac.

Ona je rekla da je određeni broj advokata ove godine prošao obuku i da će do kraja godine steći licencu za medijatore.

Problemi su, kako je istakla Lutovac, i nedovoljna zainteresovanost i opterećenost sudija, koji nisu imali dovoljno vremena da svaku stranku upoznaju sa tim šta je medijacija, koje su njene prednosti i na koji se način sprovodi.

„Međutim, i u tom dijelu, situacija se minjenja. Izradom Zakona o alternativnom načinu rješavanja sporova, čije donošenje se očekuje do kraja godine, uveli smo obavezan prvi sastanak sa medijatorom u određenim vrstama sporova, gdje će sudija, svojim rješenjem, upućivati na prvi sastanak sa medijatorom. Medijator ima dovoljno vremena i znanja da bi mogao strankama da objasni zašto je za njih medijacija dobra i korisna. Na taj način ćemo rasteretiti sudije i oni će imati više vremena da se posvete predmetima koji nisu medijabilni“, objasnila je Lutovac.

Kada je u pitanju medijacija, kako je ukazala, bitan je princip dobrovoljnosti.

„Poslije tog prvog sastanka, ukoliko stranke ne budu željele medijaciju, medijacije neće ni biti“, pojasnila je Lutovac.

Prema njenim riječima, Centar za posredovanje zadnje tri godine mnogo radi na informisanju javnosti o procesu medijacije kroz organizovanje promotivnih aktivnosti, snimanje spota, animiranih filmova.

„Sajt se stalno unapređuje. Puštena je i mobilna aplikacija. I na taj način mi želimo da priđemo građanima, jer korišćenjem te mobilne aplikacije imaće sve informacije koje mogu biti interesantne u slučaju da eventualno žele da riješe svoj spor pred Centrom za posredovanje“, kazala je Lutovac.

Medijator, kako je rekla, mora biti fakultetski obrazovan, imati pet godina radnog iskustva i obavezno je da prođe obuku, shodno Programu obuke koji donosi Ministarstvo pravde.

„Sada imamo stotinu medijatora u građanskim predmetima. Što se tiče krivičnih medijatora oni se i dalje nalaze na listi medijatora u Centru za posredovanje“, rekla je Lutovac.

Ona je kazala da je uloga medijatora zahtjevna i odgovorna.

„Zahtjeva posjedovanje niza vještina, prije svega komunikacijskih. Medijator mora da bude empatična osoba. Treba saosjećati sa strankama. Uloga medijatora je mnogo odgovornija i zahtjevnija tamo gdje se susrećete sa teškim porodičnim pričama, teškim emocijama, djecom. To su razvodi brakova, kojih pred Centrom za posredovanje ima mnogo. Tako da u tim predmetima nije lako biti medijator, ali ako se uradi nešto što je u najboljem interesu djeteta za nas kao medijatore to je velika satisfakcija“, istakla je Lutovac.

Studentkinja četvrte godine Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Bojana Žugić, kazala je da se o medijaciji uči tek na četvrtoj godini i da su građani malo informisani o tome.

„Mi smo se sa time prvi put upoznali tokom studija. Veoma je interesantna priča koja se vezuje za samu medijaciju i ima interesovanja kod mene da, možda, nakon što postanem advokat budem i medijator“, rekla je Žugić.

Student četvrte godine Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Milorad Đikanović, rekao je da mu je zanimljivo slušati o medijaciji.

„Mi smo tek na Specijalističkim studijama dobili ovaj predmet. U ovom semestru treba da imamo 40 sati predavanja o tome, od kojih smo pola već odradili. Prvi smo put u Centru za posredovanje. Zanimljvo je iskustvo. Dopunili smo znanje koje smo stekli na predavanjima. Posredovanje bi trebalo da bude predmet na osnovnim studijama. Mislim da bi mladi trebalo da budu više informisani i da se zanimaju za ovu granu“, smatra Đikanović.

Alternativni načini rješavanja sporova omogućavaju građanima da brže, jeftinije i efikasnije riješe svoj spor pred Centrom za posredovanje Crne Gore.

Izvršna direktorica Centra za posredovanje Crne Gore Marina Lutovac je, povodom obilježavanja Nedjelje medijacije, saopštila da će prva nedjelja decembra biti posvećena alternativnim načinima rješavanja sporova tokom koje će se organizovati niz događaja, u cilju informisanja građana i stručne javnosti, kao i da će to postati redovna manifestacija.

„Prvenstveno, tokom nedjelje posvećene medijaciji organizujemo „nedjelju medijacije“ u Privrednom sudu i Osnovnom sudu u Podgorici, susret sa studentima Pravnog fakulteta, kao i niz promotivnih aktivnosti u cilju informisanja javnosti o institutu posredovanja, radu centra za posredovanje, normativnom okviru, strateškim dokumentima i slično. Za nas je veoma značajan i Okrugli sto o školskoj medijaciji koji ćemo organizovati u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, shodno potpisanom Memorandumu o saradnji, i na kome će biti prezentovana iskustva Norveške,  Hrvatske i Srbije u primjeni školske medijacije. Naime, Centar za posredovanje je pokrenuo projekat uvođenja školske medijacije u četiri osnovne škole u Crnoj Gori, shodno programu akreditovanom od strane Zavoda za školstvo“, navela je Lutovac.

Ona je pojasnila da je posredovanje neformalni ali struktuisani postupak u kojem dvije strane, koje su u sporu, uz pomoć treće neutralne strane-posrednika pokušavaju da riješe spor i to na način da obje strane budu zadovoljne rješenjem.

„U posredovanju/medijaciji nema niti pobjednika, niti pobjeđenih, što je jedna od prednosti u odnosu na sudski postupak, jer u postupku posredovanja stranke su te koje donose rješenje. Postupak posredovanja traje mnogo kraće i jeftiniji je. Posredovanje je na neki način dopuna sudskom postupku, građanima se pruža mogućnost izbora između rješavanja spornog odnosa putem posredovanja ili u sudskom postupku“, navela je Lutovac.

Ona je objasnila da građani, ukoliko ni u postupku medijacije ne uspiju da riješe spor, imaju mogućnost korišćenja sudske zaštite.

Lutovac je kazala da se postupak medijacije može pokrenuti na dva načina.

„Prvi način je da sudija, kada procijeni da je predmet medijabilan ili kada je to propisano zakonom, uputi predmet Centru za posredovanje, nakon čega kontaktiramo obje strane radi provjere da li su saglasne da svoj spor pokušaju riješiti u postupku posredovanja. Da bi se postupak posredovanja sproveo, nužno je da obje strane pristanu na takav način rješavanja spora“, rekla je Lutovac.

Drugi način pokretanja postupka medijacije podrazumijeva, kako je pojasnila, da se građani direktno obrate Centru za posredovanje prije pokretanja sudskog postupka, podnođeći predlog za pokretanje postupka posredovanja.

„Na sajtu Centra za posredovanje nalazi se predlog za pokretanje postupka posredovanja. Smatramo da je taj način, ukoliko je moguće riješiti spor u postupku posredovanja, za građane mnogo korisniji i preporučljiviji, kako u pogledu troškova, tako i u pogledu trajanja potupka, tako da iz tog razloga i preporučujemo našim građanima da nam se obrate prije pokretanja sudskog postupka“, istakla je Lutovac.

Ona je saopštila da je tokom prethodne godine, Centru za posredovanje upućeno 765 predmeta za posredovanje.

„Tokom ove godine, zaključno sa 2. decembrom, Centru za posredovanje je upućeno više od dvije hiljade predmeta, a sve je veći i broj građana koji se direktno obraćaju Centru sa predlogom za pokretanje postupka posredovanja To je i razlog koji nam daje za pravo da očekujemo da će primjena alternativnih načina rješavanja sporova, naročito posredovanja/medijacije, biti mnogo veća i da će se građani odlučivati da riješe svoj spor pred Centrom za posredovanje“, istakla je Lutovac.

Govoreći o trenutnoj zakonskoj regulativi, kao i o Zakonu o alternativnom rješavanju sporova čije se donošenje očekuje do kraja godine, ona je kazala da će u određenim sporovima, građani biti obavezni da pokušaju da spor riješe pred Centrom za posredovanje prije pokretanja sudskog postupka, a tek nakon toga pred sudom.

Lutovac je saopštila i da će Zakon o ARS-u  propisivati novi metod alternativnog rješavanja sporova – rana neutralna ocjena spora, čime će Crna Gora biti među prvim državama u Evropi koja će ga razvijati i primjenjivati s tim da se njegova primjena najviše očekuje u rješavanju privrednih sporova.

Ona je kazala da se u Registru posrednika koji se vodi kod Ministarstva pravde nalazi 70 posrednika, čija je uloga veoma zahtjevna i odgovorna jer se nerijetko, posebno u posredovanju u porodičnim sporovima, posrednici suočavaju sa veoma teškim emocijama i sudbinama ljudi, što zahtijeva, kako je rekla, konstantnu specijalizovanu edukaciju i profesionalno usavršavanje.

„Uspješnost se ne mjeri samo time da li je postignut sporazum ili ne. Za nas jeste značajno da je sporazum postignut, međutim za nas je veoma važno, zbog daljih budućih odnosa, i to da smo uspjeli u tome da stranke uspostave komunikaciju i da sagledaju spor iz ugla one druge strane u sporu“, navela je Lutovac.

Ona je kazala da je Vlada Crne Gore i Ministarstvo pravde, svjesni značaja primjene alternativnih načina rješavanja  sporova u cilju unapređenja efikasnosti pravosuđa i unaprešenja pristupa pravdi, započela proces sveopšte reforme u oblasti alternativnog rješavanja sporova,  donoseći strateška dokumenta – Srednjoročni program rada Vlade 2018-2020 i program razvoja alternativnih načina rješavanja sporova 2019-2021. Vlada je takođe formirala Savjet za podsticanje i unapređenje primjene alternativnih načina rješavanja sporova, koji čine predstavnici relevantnih institucija, i na čijem čelu se nalazi potpredsjednik Vlade i ministar pravde, gospodin Zoran Pažin.

„Država je pokazala spremnost za dalje unaprjeđenje primjene posredovanja u Crnoj Gori u cilju unapređenja pristupa pravdi građanima Crne Gore, propisujući basplatno posredovanje u porodičnim sporovima, sporovima u kojima je tužena država i u krivičnim stvarima u kojima se kao počuinilac javlja maloljetnik. To je način na koji država podstiče i daje svoj doprinos da se poveća broj predmeta koji se rješavaju u postupku posredovanja“, navela je Lutovac.

Ona je istakla da Centar za posredovanje, u saradnji sa Savjetom Evrope, priprema Etički kodeks medijatora koji će biti usklađen sa Evropskim etičkim kodeksom, kao i da imaju dobru saradnju i podršku relevantnih međunarodnih partnera.

Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici, Željka Jovović, istakla je da je postupak posredovanja od izuzetne važnosti za stranke u postupku, ali i da je značajan i za rad sudova.

„Stranke, nakon upućivanja predmeta na posredovanje, dobijaju efikasnu i brzu pravdu, a pored toga, postupci su i ekonomičniji. Takođe je posredovanje i za sudove izuzetno važno, jer se sud rasterećuje od velikog broja predmeta“, pojasnila je Jovović.

Ona je navela da je Osnovni sud u Podgorici, kao i drugi sudovi, prepoznao značaj posredovanja, što nastoje približiti građanima kroz dostavu flajera na informativnim punktovima u samom sudu.

Jovović je navela da je tokom ove godine, u odnosu na prethodnu, poslato 30 odsto više predmeta na postupak posredovanja.

„U prethodnoj godini Centru za posredovanje je  poslato je 427 predmeta, a u 2019.godini, do sada, je poslato 697 predmeta, što znači 30 odsto više nego prethodne godine. Upravo ta činjenica pokazuje interesovanje sudija i njihovo zalaganje za uspješno rješavanje predmeta putem posredovanja“, istakla je Jovović.

Ona je rekla da se na taj način doprinosi efikasnijem i ažurnijem radu sudova, jer će, kako je pojasnila, sudije imati manje postupaka za rješavanje koji idu u redovnu proceduru.